Dan reformacije u Slavonskom Brodu

Dan reformacije u Slavonskom Brodu Evangelička (luteranska) crkva u Republici Hrvatskoj obilježava svečanim Bogoslužjem 30. listopada 2016. HRT će prenositi tijek Bogoslužja u izravnom prijenosu na svom 1. programu s početkom u 10 sati.

Evangelička crkvena općina Slavonski Brod u ulici Andrije Štampara 48 domaćin je ovogodišnjeg bogoslužja. Evangeličko bogoslužje će voditi biskup Branko Berić uz sudjelovanje svećenica i svećenika Evangeličke crkve i predsjednika Sinode gospodina Pavla Krešića i domaćina, svećenika Joze Ivića.

Također, 31. listopada 2016. će švedski grad Lund ugostiti papu na ekumenskom bogoslužju luterana i katolika. Bogoslužje se održava u suradnji Svjetskog luteranskog saveza iz Ženeve i Svete Stolice iz Rima.

Dan reformacije luteranski protestanti, kao i reformirani (kalvinistički) protestanti, obilježavaju 31. listopada svake godine kao sjećanje na službeni početak velike reforme za oslobođenje kršćanstva. Njemački reformator Martin Luther je ispred crkve u njemačkom gradu Wittenbergu 31. listopada 1517. godine objavio „95 teza“ kojima je skrenuo pozornost na korupciju unutar tadašnje rimske crkve, predloživši reforme. Ovogodišnje obilježavanje Dana reformacije je uvod u sljedeću godinu kada luteranski protestanti obilježavaju jubilej – 500. godina reformacije. Središnja proslava biti će u Njemačkoj.

Luteranski reformatori su kršćanstvo željeli vratiti na temelje Evanđelja prilagoditi ga duhu vremenu i slobode, baš sukladno Evanđelju. Duh protestantske reformacije poziva kršćane na vjeru u Božju milost, čitanje Svetog Pisma i vjersku toleranciju. Temeljne poruke Lutherove reformacije su: Sola gratia (samo milost), Sola fides (samo vjera), Sola Scriptura (samo Pismo), Sola Dei Gloria (samo Bogu slava pripada).

Dan reformacije je od 1994. nacionalni blagdan primjerice u Sloveniji. Slovenija je bila pod snažnim utjecajem protestantizma na identitet, jezik, književnost i kulturu. Danas se slovenski protestanti nalaze uglavnom u Prekmurju, te u Mariboru i Ljubljani. U njemačkim pokrajinama Brandenburg, Mecklenburg-Vorpommern, Sachsen, Sachsen-Anhalt i Thüringen Dan reformacije je službeni blagdan. U pokrajini Baden-Württemberg učenici ne idu školu na Dan reformacije, dok u pokrajini Niedersachsen protestantski učenici mogu na taj dan zatražiti puštanje iz škole. U ostalim njemačkim pokrajinama dan reformacije ima samo poseban pravni status, premda su neke od njih (relativno) većinski protestantske. Od 2008. godine je Dan reformacije i blagdan u Čileu. U ostalim zemljama Dan reformacije nije praznik, ali se obilježava u evangeličkim (luteranskim) i reformiranim (kalvinističkim) crkvama. Koliko i gdje sve ima luteranskih protestanata u Europi i svijetu, pregled donosi Evangelička (luteranska) crkva.

Hrvat, Istrijan i Labinjanin Matija Vlačić Ilirik, bio je jedan od najutjecajnijih luteranskih reformatora. Hrvati bi mnogo više trebali cijeniti svoju kulturnu baštinu po kojoj su prepoznati u Europi.

Hrvatski prostori su bili pod relativnom jakim utjecajem protestantizma. Luteranizam se širio sa njemačkih i slovenskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba te iz Venecije u Istru. Kalvinizam širio s mađarskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba, a Međimurje i Varaždin su u počecima bili pod jakim utjecajem protestantizma, sve do pojave protureformacije.

Tek Edikt o toleranciji liberalnog austrijskog cara Josipa II. 1781. jamči slobodu savjesti protestantima augsburške i helvetske konfesije (luterani i kalvinisti). Sloboda savjesti se potvrđuje Austro-Ugarskim Protestantskim patentom 1861. cara Franje Josipa I. Pripadnost hrvatskih prostora Srednjoj Europi je jamčila slobodu savjesti od pokušaja nasilnog nametanja većinske religije.

Nakon reformacije, Evangelička luteranska crkva ima svoje početke u njemačkim područjima. Martin Luther je začetnik protestantske reformacije koja se vrlo brzo proširila diljem Sjeverne Europe, kao i Srednje Europe. Skandinavija i Baltik (Estonija i Latvija) su postali većinski luteranski.

Reformacija je značila veliku razvojnu prekretnicu za mnoge dijelove Europe. Otvorila je put slobodi savjesti i mišljenja, kršćanskom način života, odvajanju crkve i države, vjerskog i sekularnog, racionalnijem pristupu životu i nizu vrijednosti po kojima je Europa danas poznata. Nakon reformacije su se počele stvarati moderne nacije-države koje su jamčile temeljna prava i slobode svojih građana.

Politolozi rade posao za reforme

Politolozi rade posao za reforme. Politolozi analiziraju kako institucije dizajniraju i provode javne politike kroz niz odluka koje donose. Politolozi rade posao za reforme, vezan uz javne politike tj. sve ono što institucije rade ili ne rade svojim odlukama.

Reforme su postala ključna riječ gotovo svakog političara.

Glavni izazov za jačanje konkurentnost hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini je stvaranje jedinstvenog i sinkroniziranog sustava za planiranje i provođenje regulatorne reforme poslovne klime. Trenutno se grade alati i elementi kao pretpostavke takvog sustava, nakon mnogo birokratski motiviranih odgađanja. Ta ključna reforma nužno treba uključiti više vrsta stručnjaka. Politolozi su važni i imaju presudnu koordinativnu ulogu upravo prilikom planiranja, dizajna, odlučivanja o provedbi i evaluaciji samih javnih politika, sve do konkretnih mjera.

Da politolozi rade posao za reforme najbolje pokazuju procjene učinaka propisa, primjena alata i metodologija za mjerenje troškova regulacije za gospodarstvo (Standard Cost Model). To je posao za politologe koji razumiju kako regulacije i odluke javne uprave utječu na korisnike koji plaćaju i očekuju uslugu. Kako bi se taj proces mogao kvalitetno provesti nužno je uspostaviti standarde kvalitete javnog upravljanja kod samih javnih službenika. Tada shvaćamo da je uloga politologa jednako bitna i za reformu javne uprave koja tek očekuje iskazivanje hrabrosti za donošenje odluka. Zadaća politologa je postaviti jasna načela i standarde kvalitete za te toliko spominjane strukturne reforme. 

Zbog masovnog nerazumijevanja uloge politologa, lako se steknu koje kakve percepcije. Nije to niti prvi niti zadnji put u zemlji i društvu koje je zaostalo u nedovršenoj tranziciji. Neki od onih koji su u politici još u nekom „padobranskom“ statusu, postali su vrlo ambiciozni u zagovaraju reformi. Istovremeno su se čudnim putevima uvjerili kako politolozi nisu potrebni ili da je politologa previše.

Naravno, u razvijenim slobodnim zemljama politolozi uz javnih politika za reforme provode i niz poslova u poslovnom sektoru, kao i kroz think tankove i institute. Kako politolozi rade posao za reforme, donosi Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) - primjer think tank organizacije koja primjenjuje politološka, ekonomska i pravna znanja kako bi provodio analize javnih politika te programirao idejna i tehnička rješenja za reforme u smjeru povećanja ekonomske slobode.

Moralnost kapitalizma - objašnjena na jednostavan način

Moralnost kapitalizma objašnjena na jednostavan način – sada i na hrvatskom. Moralnost kapitalizma, knjigu američke zaklade Atlas Economic Research Foundation je preveo na hrvatski jezik Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA). Prijevod knjige Moralnost kapitalizma koju je uredio Tom Palmer financiran je donacijom zaklade Atlas i privatnom donacijom.

Moralnost kapitalizma će koristiti studentima i profesorima ekonomije, politologije, prava, sociologije, filozofije i drugih studija kao doprinos da se provede cjelovita kurikularna reforma sukladna članku 49. Ustava. Moralnost kapitalizma daje doprinos osnovnim i srednjim školama da se zaista uvede elementarni građanski odgoj koji poštuje ustavne vrijednosti. Moralnost kapitalizma će pomoći znanstvenim istraživačima i institutima u novim spoznajama na jednostavniji način. Moralnost kapitalizma može političarima i javnoj upravi otvoriti nove horizonte kako bi stvarali potpuno drugačije javne politike sukladno članku 49. Ustava.

Svi koji zaista žele toliko ljubljene reforme sada mogu prepoznati moralnu svrhu koja leži baš u prethodnoj promjeni sustava vrijednosti ako želimo građansko društvo. Moralnost kapitalizma je prilika svima nama da saznamo pravu stvar i da se oslobodimo od masovnih predrasuda koje koče napredak i istinsku progresivnost. Moralnost kapitalizma je poticaj istinskim liberalima i liberalnim konzervativcima da na jednostavan način zagovaraju poduzetničke slobode. Istovremeno, Moralnost kapitalizma je podsjetnik progresivnim socijaldemokratima, zelenima i socijalnim konzervativcima da bez kapitalizma nema države blagostanja, visokih standarda zaštite okoliša i zdravlja niti općeg dobra. Moralnost kapitalizma nam govori o razlici između slobodno-tržišnog i državnog kronističkog kapitalizma koji prevlada nad prvim. U konačnici, Moralnost kapitalizma je podsjetnik na strahote fašizma, nacionalsocijalizma i komunizma te raznih autoritarnih sustava čiji ostaci su još donekle prisutni u mnogim zemljama.

Moralnost kapitalizma je u činjenici da ekonomske slobode daju jednaku priliku svakom talentu da oslobodi svoj kreativni potencijal za dobrovoljno stvaranje i razmjenu vrijednosti koju mnogi ljudi žele. Profit je posljedica stvaranja i isporuke željene vrijednosti koja se dobrovoljno razmjenjuje. Moralnost kapitalizma na taj način spaja osobni interes sa dobrobiti cijelog društva. Kapitalizam potiče inovacije čime se poboljšava naš standard života.

Kapitalizam od javne politike očekuje stvaranje okvira koji jamči slobodno tržište, poštivanje svačije slobode izbora i zaštitu vlasništva. Kapitalizam traži ograničenu ulogu države bez uplitanja u ekonomske slobode. Kako su ljudski rad i stvaralaštvo moralne kategorije, zadaća javne politike je uklanjati prepreke s kojima se poduzetnička inicijativa susreće. Nakon popularne knjige Maxa Webera Protestantska etika i duh kapitalizma, Moralnost kapitalizma je jedna od onih koje čvrsto staju u obranu kapitalizma. Kapitalist-poduzetnik uvijek prepoznaje taj moralni poziv i priliku da svoju ideju ostvari i da služenjem stvori vrijednost koju ljudi žele. Kada zaradi profit, poduzetnik može uložiti u novu vrijednost i dati priliku za rad i drugima. Tako se stvara prosperitet od kojega ima korist svako društvo. U konačnici poduzetnik je taj koji plaća porez kako bi država mogla uopće postojati, pogotovo skupocjena država blagostanja. Pitanje je koliko države zaista trebamo za našu slobodu i sigurnost, a koliko države je previše kad gubimo oboje.

Ekonomska sloboda: sa 70% Hrvatska je 81. blago napreduje

Ekonomska sloboda: sa 70% Hrvatska je 81. po razini ekonomske slobode od 159 zemalja i teritorija. Objavljeno je novo izvješće o ekonomskoj slobodi. Hrvatska je napravila blagi napredak. Centar zajavne politike i ekonomske analize je pridruženi partner Fraser Institutu za zagovaranje ekonomske slobode.

 

EU potaknula liberalizaciju unutarnjeg tržišta, potaknula početak administrativnog rasterećenja gospodarstva i olakšanje pokretanja poslovanja. Smanjenje državne potrošnje i poreza, kvalitetnije pravosuđe i fleksibilnije tržište rada ostaju ključni izazovi. Hrvatska se odmah može ugledati na Gruziju, pogotovo ako želi ciljati izrazito visoko.

Sa skorom 7.00 Hrvatska je 70% ekonomski slobodna. U usporedbi s proteklim izvješćima, ovo je najbolji skor Hrvatske. Postoje područja blagog napretka Hrvatske, ali i stagnacije i nazadovanja. Unatoč blagom ukupnom pomaku, Hrvatsko 81. mjesto govori o općenitoj stagnaciji javnih politika kada je u pitanju odnos prema ekonomskoj slobodi.

Ekonomska sloboda i javne politike

Izvješće o ekonomskoj slobodi Hrvatske pokazuje općenite trendove u ključnim javnim politikama. Ipak, kako bi se dobila konkretnija slika, potrebno je navedeno izvješće uspoređivati s javnim politikama koje se već provode u okviru koji je definirao Nacionalni program reformi 2016.

Fiskalna politika ne donosi značajnije pomake da se smanje državna potrošnja i porezi.

Nastavno na ovo izvješće, treba spomenuti da sukladno Nacionalnom programu reformi 2016. Hrvatska postavljanja limite na potrošnju za plaće i materijalne troškove, umjerenije racionalizacije u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Također, barem privremeno je zaustavljen rast javnog duga, a udio deficita u BDP-u je snižen u 2016. Moguće je očekivati još stroži nadzor Europske komisije kako bi se provela ambicioznija fiskalna konsolidacija.

U području pravosuđa i zaštite vlasničkih prava, blagi napredak je zabilježen glede jačanja neovisnosti pravosuđa.

U području monetarne politike, zabilježen je blagi pad zbog rasta novčane mase, dok niska inflacija ostaje konkurentska prednost.

Nastavno na ovo izvješće treba istaknuti i razdoblje deflacije uslijed sniženja cijena koje je posljedica pristupa unutarnjem tržištu EU, bez carinskih i administrativnih prepreka.

U području trgovine je zabilježen napredak zbog liberalizacije tržišta prema Europskoj uniji, koja je dovela do sniženja regulatornih troškova trgovine i ukidanja carina. Također, ukinute su kontrole na kretanje kapitala i radnika te smanjene restrikcije na strano vlasništvo i investitore.

Nastavno na ovo izvješće treba istaknuti kako je Hrvatska u nizu regulatornih područja provela mjere liberalizacije tržišta usluga, roba, kapitala i radnika, sukladno EU pravilima o slobodi unutarnjeg tržišta. Preostale prepreke se uklanjaju, pogotovo na tržištu usluga, kao što su se počeli smanjivati i administrativni troškovi poslovanja.

Blago je poboljšana regulativa na tržištu radu, zbog umjerene fleksibilizacije radnog zakonodavstva. U području regulative za poslovanje blagi napredak je u području započinjanja poslovanja i smanjenja restrikcija kod dozvola. Administrativni troškovi birokracije i regulative se nisu bitno povećavali.

Nastavno na ovo izvješće, treba spomenuti da je sukladno okviru koji je definirao Nacionalni program reformi 2016., Hrvatska započela sa reformom poslovne klime usmjerenom na mjerenje i smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Započinjanje poslovanja i dozvole za niz uslužnih djelatnosti će se dodatno pojednostaviti i digitalizirati, uz dostupnost na jednom mjestu.

Gruzija 5. po ekonomskoj slobodi

Gruzija dobro kontrolira državnu potrošnju i nema mnogo poduzeća u svojem vlasništvu. Porezi su komparativno niski (svega je 6 poreznih oblika, a postoji i flat tax). Monetarna politika je stabilna s niskom inflacijom. Slobodna trgovina je velika uzdanica zbog niskih carina, uključujući i liberalizaciju trgovine prema EU. Relativno je laka regulativa za poslovanje (što se i u ovom izvješću odnosi na Doing Business metodologiju). Vrlo lako je pokrenuti posao (2 procedure u 2 dana) i vrlo malo je dozvola (čak za 90% je smanjen broj dozvola, odnosno mnoge su ukinute). Kreditno tržište je liberalno regulirano. Postoji prostor za smanjenje administrativnih troškova poslovanja općenito, dodatnu liberalizaciju tržišta rada te poboljšanje u sustavu pravosuđa i zaštite vlasničkih prava.

Zaključno

Hrvatska općenito stagnira kada je ekonomska sloboda u pitanju. Jedinstvenu međuresornu koordinaciju javnih politika za povećanje ekonomske slobode nova vlada tek treba razviti. Bitan je sustavni pristup liberalizacijskim reformama, umjesto da se bilježe pojedinačni i tek umjereni institucionalni pomaci u ograničenom broju područja, ali i stagnacije i nazadovanja u drugim područjima.

Europska unija je potaknula liberalizaciju unutarnjeg tržišta sukladno pravilima o slobodi unutarnjeg tržišta, početak administrativnog rasterećenja gospodarstva i olakšanje pokretanja poslovanja. Započeti proces u području regulative gospodarstva potrebno je nastaviti kroz sustavni pristup i još ambiciozniji opseg mjera za deregulaciju tržišta te međuresorno smanjivanje administrativnih troškova regulative i birokracije.

Smanjenje državne potrošnje i poreza, kvalitetnije pravosuđe i fleksibilnije tržište rada ostaju ključni izazovi za povećanje ekonomske slobode gdje Hrvatska drastično zaostaje. Pozitivna je vijest da Europska komisija kroz proces Europskog semestra već nadzire provedbu mjera u tom smjeru. Ekonomska sloboda je bitna odrednica novog smjera Unije, premda se često čini drugačije.

Kako bi se dobila konkretnija slika, potrebno je navedeno izvješće uspoređivati s javnim politikama koje se već provode u okviru Nacionalnog programa reformi 2016. i Europskog semestra. Iz godine u godinu moguće je očekivati još ambicioznija očekivanja Europske komisije da se provedu bitne tržišne reforme, sa svrhom smanjenja već detektiranih makroekonomskih neravnoteža Hrvatske kao dijela unutarnjeg tržišta Unije.

U svakom slučaju, Hrvatska se odmah može ugledati na zemlje kao što je Gruzija, pogotovo ako želi ciljati izrazito visoko. Zašto ne kad je ekonomska sloboda u pitanju?

PAMETNO - projekcija trogodišnjeg proračuna

PAMETNO je postala prva hrvatska stranka s prijedlogom trogodišnjeg proračuna. Kao razrada na objavljeni program rasterećenja gospodarstva od poreza, nameta, opterećenja i prepreka, kroz trogodišnji proračun planira se smanjivanje mase plaća, materijalnih troškova, subvencija i tereta raznih upravnih pristojbi birokracije. Socijalni transferi (mirovine, zdravstvo, socijalna skrb i dr.) se okvirno zadržavaju (uz moguće racionalizacije). Povećavat će se rashodi za znanost i obrazovanje. Planira se više investicija iz EU fondova (što zahtijeva i nacionalno sufinanciranje). 

PAMETNO je prva stranka koja se zalaže za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Ipak, bez generaliziranja i bez linearnog pristupa. Zato se predlaže kompetitivno ocjenjivanje efikasnosti, uz varijabilno nagrađivanje efikasnih javnih službenika i mogućnost otkaza onima koji to nisu - u segmentima gdje „javni sektor treba osloboditi birokratskog tereta“. 

Racionalniji rashodi (umjesto primarnog oslanjanja na rast prihoda i većinom „uvezeni“ rast BDP-a) jedini su održivi put prema proračunskom višku do 2019. i smanjenju javnog duga. Stvarat će se proračunske rezerve za nepredviđene poteškoće. Fiskalnom konsolidacijom Hrvatska će vratiti financijski suverenitet i poboljšati kreditni rejting. 

Tek u takvim okvirima otvara se prostor za porezno rasterećenje dobiti na 15% i dohotka po jedinstvenoj stopi 20% (do čak milijun kuna godišnje), uz neoporezivi dohodak 3.600 kuna mjesečno. To se će se dogoditi u 2. fazi kako bi prijelazna prilagodba osigurala novi sustav kompenzacijskih poravnanja za lokalne jedinice. Nema novih poreza. Umjesto populizma bez pokrića u smanjenju rashoda i nadanja u rast poreznih prihoda, PDV srednjoročno ostaje isti dok se proračun i dug stabilizira. Doprinosi za II. mirovinski stup će rasti za 1 postotni bod u dva navrata, za koliko će se smanjiti doprinos za I. stup. Time se jača kapitalizirana štednja umirovljenika.

Zaokrenimo Hrvatsku – program PAMETNO donosi rasterećenje gospodarstva

Zaokrenimo Hrvatsku – strukturne reforme i javne politike za PAMETNU Hrvatsku

Gospodarstvo dobiva priliku za jeftinije i jednostavnije poslovanje. Zadaća politike je osloboditi poduzetničku inicijativu od birokratskih troškova i stvoriti mnogo prilika za rad i stvaranje vrijednosti.

Pametno zato predlaže vladin Ured za pametnu regulativu za međuresorno poticanje smanjenja administrativnih troškova i prepreka tržišnoj konkurenciji kako bi se s najviše razine osigurala sustavna provedba rasterećenja gospodarstva.

Pametno predlaže interaktivni portal „Stop birokraciji“ otvoren poduzetnicima i svim građanima za prijavu i praćenje uklanjanja prepreka slobodi poslovanja i svih problema s birokracijom.

Definira se niz mjerljivih operativnih ciljeva za administrativno rasterećenje poslovnog sektora od barem 30% (slijedom već započete primjene Standard Cost Model (SCM) metodologije), parafiskalno rasterećenje od barem milijardu kuna svake godine, nastavak liberalizacije tržišta usluga i rada te uklanjanje barem 1.000 prepreka slobodi poslovanja – sve to do kraja 2019.

Nastavlja se razvijati Jedinstvena kontaktna točka sa svim informacijama o uvjetima poslovanja na na jednom mjestu, zajedno s elektroničkim procesima za pokretanje poslovanja i pristup tržištu usluga. Putem Jedinstvene kontaktne točke inicira se razvoj e-registra cjelokupne regulative i svih procedura za gospodarstvo koji bi bili obvezujući za poduzetnike samo ako se nalaze u tom e-registru!

Inicira se nadzor inspektora i službenika koji provode propise i procedure, uz ocjenjivanje od strane korisnika.

Uvodi se sustavno upravljanje svjetskim metodologijama za povećanje konkurentnosti, ekonomske slobode, lakoće poslovanja i deregulacije tržišta.

Pametno je za jednostavnije oporezivanje koje rasterećuje rad i ulaganja. Uvodi se jedinstveni porez na dohodak 20% do milijun kuna godišnje. Pritom se neoporezivi dohodak povećava na 3.600 kuna mjesečno za rasterećenje nižih dohodaka. Porez na dobit se snižava na 15%, uz jednaki tretman svih. Ukida se predujam poreza na dobit. Upola manji porez na promet nekretnina. Porezni obrasci i obveze se pojednostavljuju, uvode se e-usluge, jedinstveni help-desk, porezna mišljenja postaju obvezna, a inspektori postaju edukatori.

Pametno je za jačanje fiskalne odgovornosti, smanjenje rashoda, uravnoteženje proračuna i smanjenje javnog duga za najmanje 2 postotna boda BDP-a godišnje. Uvode se provjere proračunskih programa radi ukidanja nedjelotvornih načina trošenja javnog novca i osobna odgovornost dužnosnika za izvršenje proračuna. Uvodi se otvorenost proračuna prema poreznim obveznicima.

Poduzetništvo se sve više financira kroz fondove rizičnog kapitala. Potiču se pametne privatizacije umjesto političkih kontrola nad javnim poduzećima od koji većina ide na tržište. Potiče se tržišno natjecanje umjesto državnih intervencija HBOR-a i HAMAG-a. Pojeftinjuje se pokretanje poslovanja i stečajevi.

Pametno jamči stabilnost financijskog monetarnog sustava, slobodu od devalvacije kune te neovisnost Hrvatske narodne banke. Provode se pripreme za uvođenje eura. Jača se II. mirovinski stup. Uvodi se podrška blokiranim i zaduženim građanima i poduzećima kroz mali jeftini stečaj, neoporezivanje otpisa duga, financijsko opismenjavanje i savjetovanje.

Pametno mijenja javnu upravu u sustav upravljanja kvalitetom koji javne politike dizajnira na dokazima i svjetskim metodologijama, kroz mjerenje učinaka, evaluacije i javna savjetovanja. Zato se predlaže Središnji ured za javne politike. Rad javne uprave se kompetitivno ocjenjuje od strane korisnika javnih usluga. Administracija se u cijelosti digitalizira kroz postojeće sustave e-Građani i e-Poslovanje te se jamči interoperabilnost registara. Smanjuje se birokratski aparat. Uz fiskalnu decentralizaciju uvodi se novi jednostavniji teritorijalni ustroj koji za 3 puta smanjuje broj lokalnih političara.

Nastavlja se cjelovita kurikularna reforma usmjerena na ishode učenja, inovativne metode učenja i povezivanje vještina s potrebama tržišta. Potiče se razvoj digitalnih i poduzetničkih vještina. Cjelovita kurikularna reforma se uvodi pravosuđe da ubrzava sudske postupke, potiče alternativno rješavanje sporova, reformu odvjetništva i postigne neovisnost od politike.

Pročitajte cijeli program Zaokrenimo Hrvatsku te Najčešća pitanja i odgovore.

Video: Neefikasna javna uprava može biti uteg za poduzetnike

Neefikasna javna uprava može biti uteg za poduzetnike. Centar za javne politike i ekonomske analize je zato pokrenuo projekt „Poduzetnička inicijativa“ kao poziv poduzetnicima da na info@cea-policy.hr prijave prepreke i opterećenja slobodi poslovanja.

Petar Vušković, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), govorio je za HRT4 o važnosti reforme javne uprave kako bi se poduzetnike oslobodilo od loših postupanja dijela administracije.

Pogledajte video snimku u 3 dijela.